Plan rasta – kako smo došli do “genijalne” ideje
January 4, 2025
Kada je Evropska unija predstavila svoj Plan rasta za Zapadni Balkan i obećala nevjerovatne 2 milijarde eura grant sredstava (kao dio ukupnog paketa od 6 milijardi eura za region), svi smo pomislili: “Evo ga! Napokon ćemo dobiti priliku da radimo na ključnim reformama, povećamo investicije, izgradimo infrastrukturu i unaprijedimo standard građana!
EU je naglasila da je cilj unaprijediti ekonomski rast kroz privlačenje stranih investicija, jačanje regionalne stabilnosti i oslobađanje ekonomskog potencijala. Ideja je transformisati Zapadni Balkan u privlačnije mjesto za evropske investitore i stvoriti jedinstveno regionalno tržište koje bi ekonomijama Zapadnog Balkana moglo dodati čak 10% regionalnog BDP-a. S tim na umu, najavljene su investicije u dekarbonizaciju energetskih tržišta, digitalnu integraciju i infrastrukturne projekte koji bi nas približili jedinstvenom tržištu EU.
Ali ne, ne, ne… Mi smo odlučili da budemo “originalni” i da, umjesto evropskog plana rasta, osmislimo svoj vlastiti. Jer, ko još voli komplikacije sa stvarnim reformama? Tako smo na kraju ostali bez svog dijela od 2 milijarde eura bespovratnih sredstava, ali nije ni važno – “skontali” smo novi način kako da rastemo: povećanjem minimalne plate!
Minimalna bruto plata – rekorder na Balkanu!
Da stvar bude još zanimljivija, usvojena minimalna bruto plata u BiH iznosi 1.744 KM (oko 891 EUR). Pogađate? To je najveća minimalna plata na Zapadnom Balkanu i veća je od minimalnih plata u mnogim članicama Evropske unije! Evo nekoliko primjera: (Estonija: 820 EUR, Češka: 787 EUR, Slovačka: 750 EUR, Rumunija: 743 EUR, Mađarska: 699 EUR, Bugarska: 477 EUR)
Umjesto da nas visoka minimalna bruto plata stavi u povoljan položaj na tržištu rada, ona nas čini sve manje konkurentnim u privlačenju investitora i otvaranju novih radnih mjesta.
Rast neto plate nije problem – ali rast doprinosa jeste!
Nemojte se zavaravati – problem nije u tome što radnici dobiju veće neto plate. Svi se slažemo da zaslužuju bolje! Problem je u tome što se povećanjem neto plata proporcionalno povećavaju i doprinosi i porezi koje poslodavci plaćaju. Umjesto da smanjimo fiskalna opterećenja kako bi firme lakše poslovale i isplaćivale radnike, mi smo zaključili da je najbolje napuniti budžet dodatnim teretom na leđa privatnog sektora. Jer, zašto bi radnik sam uživao u cijeloj povišici, kad država može uzeti svoj dio kolača?
EU standardi? Ne, hvala – mi znamo bolje!
Umjesto da usvojimo standarde EU koji bi nas približili jedinstvenom evropskom tržištu i olakšali pristup za 2 milijarde eura bespovratnih sredstava i povlaštenim kreditima od 4 milijarde eura, mi smo odlučili da sve to ostavimo po strani. Dekarbonizacija energetskog sektora? Integracija digitalnog tržišta? Olakšavanje poslovanja? Reforma javne uprave? Ma, nećemo se zamarati time. Tako smo na kraju ostali bez svog dijela od 2 milijarde eura bespovratnih sredstava, ali nije ni važno – “skontali” smo novi način kako da rastemo: povećanjem minimalne plate! Naš “plan” je jednostavniji – povećaj minimalnu neto platu a time i doprinose i poreze i gledaj kako se poslodavci snalaze kako znaju i umiju. Jer, ko još voli komplikacije sa stvarnim reformama?
"Plan rasta" na naš način: povuci milijardu KM iz privrede u budžet!
Umjesto da se trudimo privući investitore kroz reformske projekte, odlučili smo da iskoristimo jednostavniji pristup – povećanjem minimalne neto plate i pripadajućih doprinosa prikupljamo dodatnih 1 milijardu KM u budžet. Jer gdje ima veće sreće za državu nego kad radnici dobiju “više”, a država uzme još više?
Posljedice? Ma kakve posljedice!
Naravno, niko ne pita šta će se desiti nakon ovog “spektakularnog” poteza. Jer, evo šta nas stvarno čeka:
- Povećanje nezaposlenosti – mali poslodavci neće moći pratiti rast troškova, pa će početi otpuštati radnike ili gasiti svoje firme.
- Inflacija – veće plate zvuče sjajno, ali čim poraste cijena rada, porašće i cijene proizvoda i usluga. Na kraju će sve “veće plate” pojesti skuplja korpa u marketu.
- Smanjenje konkurentnosti i izvoza – naši proizvodi će postati preskupi za strana tržišta, što znači manje narudžbi i zatvaranje proizvodnih pogona.
Građani plaćaju ceh – ko će na kraju platiti sav taj haos? Naravno, obični građani. Višak poreza, veći troškovi života i manje radnih mjesta – sve u paketu s državnim pečatom “za dobrobit naroda”.
Reforma javne uprave? Ma, nećemo se zamarati!
Dok bi neko možda pomislio da bi bilo logično iskoristiti priliku i krenuti u reformu javne uprave kako bi ona postala efikasnija i bila u službi građana, mi smo odlučili da idemo u suprotnom pravcu. Zašto praviti javnu upravu bržom i pristupačnijom kada je možemo učiniti još skupljom i tromijom? Zahvaljujući povećanim javnim prihodima, možemo je još više “ojačati” zapošljavanjem novih stranačkih kadrova i povećanjem njihovih plata. Jer, kao što znamo, veći broj zaposlenih s višim platama sigurno vodi do bolje usluge – barem u nekoj paralelnoj dimenziji.
Dva plana, dva svijeta
Dok EU zamišlja projekte koji će smanjiti razlike između razvijenih i nerazvijenih zemalja, mi smo se posvetili svom projektu – smanjenju razlika između bogatih i siromašnih… ali tako što ćemo sve iznivelisati na siromaštvo! Tako će barem svi biti jednaki – jednako bez perspektive.
"Bez evropskih para do balkanske logike!"
I nemojte misliti da je ovo obična improvizacija. Ne, ovo je prava strategija! Umjesto da iskoristimo 6 milijardi eura vrijedne grantove i kredite za period od 2024. do 2027. kako bismo otvorili nova radna mjesta, unaprijedili infrastrukturu i digitalizovali tržište, odlučili smo se za jednostavniju varijantu – oslanjanje na vlastite “resurse” kroz oporezivanje sopstvenih građana.
Dakle, hvala EU na planu rasta za Zapadni Balkan! Mi smo ga “usvojili” na svoj način – neka oni grade pruge i fabrike, provode dekarbonizaciju, ESG standarde i digitalizaciju, mi ćemo graditi veće budžetske rupe i veće namete. A kada sve propadne, uvijek možemo reći: “Nismo mi krivi, EU nas nije dovoljno podržala.”
Tagovi:
Podijeli:
Ne ustručavajte se kontaktirati nas!
Za sve nedoumice ili pitanja stojimo Vam na raspolaganju.